Zavod za kardiovaskularne bolesti - povijest

Zavod za kardiovaskularne bolesti kroz povijest

    U travnju 1971. godine osnovana je u okviru Internog odjela tada druga Koronarna jedinica u Republici Hrvatskoj (svega devet godina nakon osnivanja prve takve jedinice u svijetu). Primarijus dr. Josip Vuletić, koji je bio i dugogodišnji potpredsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, bio je njezin voditelj kao i voditelj odjela kardiologije koja se razvijala na toj jezgri. Na odjelu kardiologije radili su, pored prvog voditelja primarijusa dr. Josipa Vuletića, i prim. dr. Josip Halle koji je vodio odjel od 1991. do 2001. godine te, sada umirovljeni, kardiolozi: prim.dr.Stanko Lončar (1972.-2001.), prim.dr. Tomislav Goleš (1973.-2001.) i dr.Branimir Frank (1977.-2003.). Od 2001. do 2003. odjel je vodio prof.dr.sc. Roman Urek (1984.). Od 2003. do 2011. pročelnik Zavoda bio je prof.dr.sc.Jure Mirat.
Od kolovoza 2011. pročelnica Zavoda je dr.sc.Jozica Šikić-Vagić.
     Sada na Zavodu radi 7 kardiologa, 2 internista, 1 specijalizant, 1 znanstveni novak, 24 medicinske sestre/tehničara i 3 inženjera medicinske radiologije. Zavod ima 3 profesora, 1 docenta, 2 asistenta, 1 primarijusa, 4 doktora znanosti, 1 magistra znanosti. Zavod ima 4 odjela koji djeluju kao samostalne funkcionalne jedinice baveći se specifičnim kardiološkim problematikama, na osnovu najsuvremenijih organizacijskih i stručnih principa. U Zavodu se provode najsofisticiraniji zahvati u intervencijskoj kardiologiji.

    Godine 2003/2004. Zavod za kardiovaskularne bolesti je temeljito obnovljen i restrukturiran kao prioritetni projekt na razini Republike Hrvatske i financiran iz državnog proračuna. Instalirana je suvremena angiosala za kateterizaciju srca, čime je upotpunjen nedostatak u liječenju bolesnika s koronarnom bolesti srca putem invazivnih dijagnostičkih koronarnih angiografija i kateterizacija srca te intervencijskih zahvata (perkutanih koronarnih intervencija s implantacijama koronarnih i drugih stentova). U Koronarnoj jedinici, koja je opremljena suvremenim monitorskim sustavom, moguće je telemetrijski pratiti najkritičnije kardiološki ugrožene bolesnike.
Odjel invazivne kardiologije, u okviru kojeg je kateterizacijski laboratorij, nova je djelatnost formirana s iskusnim timom i pomlađen novim snagama. Već nakon samog otvaranja 14. siječnja 2004. počelo se sa najkompleksnijim zahvatima na koronarnim krvnim žilama uključujući rješavanje totalnih okluzija te zahvata u akutnom infarktu miokarda. Od 1. listopada 2004. uvedena je i stalna 24-satna pripravnost za akutni infarkt miokarda. Ovim suvremenim načinom liječenja akutnog infarkta smanjen je mortalitet sa 12% na 3%, što odgovara najboljim svjetskim rezultatima. Specifičnost je invazivnog tima forsiranje dijagnostičkih i intervencijskih tehnike transradijalnim i transbrahijalnim putem u elektivnim i akutnim stanjima te zatvaranje ubodne rane transfemoralnim putem, sustavima koji omogućavaju trenutnu mobilizaciju pacijenata, otpust iz bolnice isti dan i smanjenje troškova bolničkog liječenja. Već u prvoj godini i pol dana, u postojećim financijsko-materijalnim mogućnostima bolnice, učinjeno je više od 1600 zahvata na koronarnim krvnim žilama i preko 500 perkutanih koronarnih intervencija s implantacijom stentova.  U listopadu 2005. uključili smo se u Euro Heart Survey registar kojim se prati kvaliteta perkutanih intervencijskih zahvata u pojedinim centrima i za svakog pojedinog intervencijskog kardiologa za europske zemlje. Za sada smo prvi i jedini centar iz Hrvatske koji podastire vlastite rezultate europskoj evaluaciji ovog tipa. Intervencijski kardiolozi su: dr.sc. Jozica Šikić Vagić, prof.dr.sc.Jure Mirat, prof.dr.sc.Goran Miličević, doc.dr.sc.Edvard Galić i dr.Dean Strinić.
    Odjel za aritmije, elektrostimulaciju i elektrofiziologiju srca ima 32-godišnje iskustvo u ugradnji srčanih elektrostimulatora. Prvi trajni srčani elektrostimulator (pacemaker) ugrađen je 1972. godine. Od tada pa do danas redovito se implantiraju trajni srčani elektrostimulatori te danas najsofisticiraniji elektrostimulatori srca u različitim indikacijskim područjima (autoimplantabilnih kardioverter defibrilatora i resinhronizacijskih elektrostimulatora). Laboratorij za elektrofiziologiju djeluje u okviru angiosale kao poseban sustav u kojem se rješavaju srčane aritmije ablacijskim tehnikama i elektrofiziološke dijagnostičke procedure.
    Neinvazivna dijagnostika je obogaćena tijekom 2004. godine uvođenjem tilt table testa u dijagnostici vazovagalnih sinkopa te transezofagusnom ehokardiografijom i stres ehokardiografijom.  
    U neinvazivnom kardiološkom laboratoriju godišnje se u prosjeku učini: 1200 ergometrija, 1700 ltrazvuka srca, 1600 Holtera, očita se 21 000 EKG nalaza. U kardiološkim ambulantama pregleda se godišnje 4500 pacijenata i učini 1100 konzilijarnih pregleda (podaci na osnovi prosjeka zadnje dvije godine).
    Zavod za kardiovaskularne bolesti je nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.
U Zavodu se trenutno provode 2 znanstvena projekta te 3 kliničke studije. Djelatnici Zavoda publicirali su niz znanstveniih i stručnih publikacija i redovito sudjeluju kao predavači na stručnim i znanstvenim skupovima. Svi djelatnici se trajno educiraju. Suradne ustanove Zavoda su eminentni svjetski centri u kojima se odvija edukacija i s kojima se provode zajednički projekti.
Informatizacija Zavoda provodi se u okviru informatizacijske mreže cijele bolnice. Ona dopunjava novu sliku modernog, suvremeno opremljenog kardiološkog centra s visokim komforom i kvalitetom zdravstvene usluge, otvorenog svim novim postignućima koje se događaju u svijetu te transparentnim rezultatima.